Jučer su djelatnici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije zaprimili su dojavu kako je pronađena mlada ptica na tlu koja ne može poletjeti. Izlaskom na teren utvrđeno je da se radi o mladoj jedinki vjetruše (Falco tinnunculus) ispaloj iz gnijezda koje se nalazi na prozoru sa istočne strane crkve Sv. Roka u Virovitici. Budući da je ptića bilo nemoguće vratiti sa tla ili kroz prostor crkve, u pomoć su priskočili djelatnici tvrtke Flora-VTC te su dovezli dizalicu pomoću koje se pristupilo gnijezdu i uspješno vratilo ptića u gnijezdo.
Jučer su djelatnici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije zaprimili su dojavu kako je pronađena mlada ptica na tlu koja ne može poletjeti. Izlaskom na teren utvrđeno je da se radi o mladoj jedinki vjetruše (Falco tinnunculus) ispaloj iz gnijezda koje se nalazi na prozoru sa istočne strane crkve Sv. Roka u Virovitici. Budući da je ptića bilo nemoguće vratiti sa tla ili kroz prostor crkve, u pomoć su priskočili djelatnici tvrtke Flora-VTC te su dovezli dizalicu pomoću koje se pristupilo gnijezdu i uspješno vratilo ptića u gnijezdo.
Valja napomenuti kako mlade ptice često ispadnu iz gnijezda, najčešće zbog još uvijek slabo razvijenih krila koja nemaju snagu. Najbolje je ptića podići na višu granu te se skloniti, a brigu prepustiti roditeljima koji su uvijek negdje u blizini. Nikako ne treba uzimati mladunce divljih ptica i nositi ih kući budući da ih je vrlo teško othraniti te oni najčešće zbog neadekvatne brige i pretjeranog stresa ugibaju. Bitno je i napomenuti ukoliko ste dirali mladu pticu, ne morate se brinuti da će doći do odbacivanja od strane roditelja zbog vašeg mirisa, velika većina ptica nema osjet njuha te će se nastaviti brinuti o ptiću.
Vjetruša je uz škanjca (Buteo buteo) i kopca (Accipiter nisus) najčešća grabljivica u Republici Hrvatskoj. Kao i većina sokolova izvrstan je letač, može ju se vidjeti kako leprša na jednom mjestu prije nego se obruši na plijen. Hrani se voluharicama, kukcima, gmazovima, a većinu svoga plijena nalazi na tlu. Nastanjuje iznimno raznolike tipove staništa, uključujući i urbane sredine, gnijezdo gradi na stablu, na građevini ili litici, ali i u rupi. U rano proljeće počinje kliktanje vjetruše, mužjak tada donosi plijen ženki nakon čega slijedi parenje. Nakon pronalaska gnijezda, ženka u njega polaže tri do šest jaja na kojima leži skoro mjesec dana. Mužjak joj cijelo to vrijeme donosi hranu, a tako nastavlja i dok se ptići izlegu. S vremenom, kako ptići rastu, u lovu mu se pridružuje i ženka. (virovitica-nature.hr)
