Virovitičko-podravska županija (Uvijek otvorenih vrata)Virovitičko-podravska županija

03. srpnja 2019.

Obljetnica: 50. godišnjica proglašenja zaštite perivoja u Noskovačkoj Dubravi

Prije točno 50 godina, 3. srpnja 1969. godine, tadašnji, Republički zavod za zaštitu prirode, donio je rješenje da se Skupina stabala oko nekadašnjeg vlastelinstva u Noskovačkoj Dubravi proglasi zaštićenim spomenikom prirode (skupina rijetkih primjeraka drveća). Kategorija zaštite je predložena s obrazloženjem da Skupina stabala predstavlja „rijetkost u ovom dijelu Slavonije“. U trenutku zaštite, u perivoju je zabilježeno 27 vrsta drveća i grmlja, ali se njihova brojnost godinama smanjivala. 2015. godine, projektom Obnova krajobraza i zaštita biološke raznolikosti u okviru suradnje na području prekograničnog Rezervata biosfere (HUHR/1101/1.1.1./0005), akronim projekta: Tri rijeke = Jedan cilj, perivoj je obnovljen, vraćene su sve vrste koje su zabilježene u trenutku zaštite 1969. godine i postavljena je parkovna infrastruktura.

U perivoju su zastupljene sljedeće vrste drveća i grmlja: hrast lužnjak (Quercus robur L.), topola (Populus x canescens (Aiton) Sm.), obični grab (Carpinus betulus L.), ginko (Ginkgo biloba L.), divlji kesten (Aesculus hippocastanum L.), javor negundovac (Acer negundo L.), javor mliječ (Acer platanoides L.), javor klen (Acer campestre L.), poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl.), lipe (Tilia sp.), platana (Platanus orientalis L.), sofora (Sofora japonica L. var. pendula), tisa (Taxus baccata L.), svib (Cornus sanguinea L.), vrtni hibiskus (Hibiscus syriacus L.), mirisna borovica (Juniperus virginiana L.), kiseli ruj (Rhus typhinia Forn.), obični bor (Pinus silvestris L.), crni bor (Pinus nigra J.F. Arnold), divlja trešnja (Prunus avium L.), crna bazga (Sambucus nigra L.), carska paulovnija (Paulownia tomentosa), crni dud (Morus nigra L.), bijeli dud (Morus alba L.), drijen (Cornus mas L.) i japanska dunja (Chaenomeles japonica (Thunb.) Lindl. Ex Spach).
Perivoj je danas prema kategoriji zaštite spomenik parkovne arhitekture jer ima estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu i odgojno-obrazovnu vrijednost, upisan u Upisnik zaštićenih područja Republike Hrvatske pod registarskim brojem 583.

Realizacijom nekoliko projekata, objekt smješten u zaštićenom perivoju postao je Informativno edukativni centar-hostel Dravska priča i sjedište Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko podravske županije, ali i najznačajnije mjesto za prezentaciju, promociju i interpretaciju izuzetne biološke raznolikosti područja uz rijeku Dravu i Virovitičko-podravske županije.

U perivoj se kontinuirano ulaže od 2015. godine, tako da se danas u njemu nalaze poučna staza, hotel za kukce, oporavilište za bijele rode, vodena učionica, a realizacijom projekta Posjetiteljski centar Dravska priča – interaktivan, inovativan i svima pristupačan doživljaj prirode, urediti će se brojni novi sadržaji. (www.virovitica-nature.hr, Fotografije: Kristijan Toplak, www.virovitica-nature.hr)

Share Button