Sredinom 19. stoljeća slatinsko je područje bilo u vlasništvu kneza Georga Wilhelma Schaumburg – Lippea čija je obitelj desetljećima ulagala
Sredinom 19. stoljeća slatinsko je područje bilo u vlasništvu kneza Georga Wilhelma Schaumburg – Lippea čija je obitelj desetljećima ulagala u poljoprivrednu proizvodnju i pogone za preradu poljoprivrednih proizvoda.
Posebna pažnja posvećena je vinogradarstvu Godine 1864. otvorena je u Slatini prva tvornica pjenušca u Hrvatskoj. Prve je godine proizvedeno 2 000 boca pjenušca. Iako prva proizvodnja nije bila naročito tržišno uspješna, nakon uređenja podruma, instaliranja nove opreme i ulaganjem u marketing tvornica je postala turistička atrakcija koju posjećuju uglednici i učenici škola. Godine 1891. izlaže pjenušavo vino na sajmu u Zagrebu i dobiva nagrade, a 1898 proizvedeno je 15.860 boca pjenušca. Tvornica je prestala raditi 1911. godine.
Prije desetak godina slatinska je tvrtka Stari podrum probno proizvela pjenušac nazvavši ga Slatinski biser.
Za tržište ga Stari podrum priprema od prošle godine. Tvrtka raspolaže s 54 hektara vinograda u kojima se proizvodi šest vinskih sorti grožđa.
U četvrtak, 2. lipnja u punionici vinarije započelo je punjenje boca pjenušca od vina prošlogodišnje berbe sorte chardonnay.
– Pjenušac će u prirodnim uvjetima bez ikakvih strojnih obrada sazrijeti za godinu dana. Tržište još nije osigurano. Veliki je problem prodavati vina i pjenušac jer nas uvoz koči. Puno se vina uvozi i cijene su niske pa teško pokrivamo troškove proizvodnje. Nadam se da ćemo uspjeti i da ćemo iz fondova osigurati sredstva za restauriranje podruma kako bismo ga doveli na nekadašnju razinu funkcioniranja.
Površine vinograda nećemo povećavati jer većinu moramo obnavljati. To su vinogradi stari tridesetak godina. Tek pet hektara je obnovljeno prije desetak godina, a ostalo su stari vinogradi, kaže Ivan Halas, jedan od vlasnika Starog podruma.
– Kada je riječ o pjenušcu, iako se on može proizvoditi iz raznih sorti vina, kao i u ranijim probnim proizvodnjama, chardonnay nam se pokazao najboljim. Ako nam se bude isplatila ova prva proizvodnja i osiguramo tržište, sljedeće godine povećat ćemo proizvodnju na 5000 boca te u proizvodnji zaposliti još nekoliko radnika. Nadamo se potpori Grada Slatine i Gradske razvojne agencije te da ćemo nominiranjem ovog projekta iz fondova osigurati potrebna sredstva za razvoj djelatnosti.
Prvi hrvatski pjenušac proizveden je u Slatini. To je brend koji se ne bi smio zanemariti, ističe Halas.
Prve su boce pjenušca na jednogodišnje sazrijevanje u stari podrum odložili Ivan Roštaš, slatinski gradonačelnik, Helena Hegediš, direktorica Turističke zajednice Grada Slatina i Dragica Šuvak, ravnateljica Zavičajnog muzeja. (www.icv.hr)
