Na gradskom odlagalištu komunalnog otpada kod Radosavaca, u 2015. godini prikupljeno je 4952 tone mješovitoga komunalnog otpada s područja grada Slatine, 14 prigradskih naselja i susjednih općina Sopje, Čađavica, Nova Bukovica i Mikleuš.
Na gradskom odlagalištu komunalnog otpada kod Radosavaca, u 2015. godini prikupljeno je 4952 tone mješovitoga komunalnog otpada s područja grada Slatine, 14 prigradskih naselja i susjednih općina Sopje, Čađavica, Nova Bukovica i Mikleuš. To je prosječno 234 kg otpada po stanovniku, što je značajno manje od prosjeka u Hrvatskoj i u Europskoj uniji. Prema podacima Agencije za zaštitu okoliša, naime, hrvatski je godišnji prosjek 382, a europski 481 kg otpada po stanovniku. Kad je riječ o odvojenom otpadu, prošle godine prikupljene su 223 tone posebnih vrsta otpada kroz provedbu projekta “od vrata do vrata” za obiteljska kućanstva, projekta ekootoka uz višestambene objekte u gradu i prigradskim naseljima te sustava odvojenog prikupljanja biorazgradivog otpada.
– Na odlagalištu kod Radosavaca otvoreno je i reciklažno dvorište gdje građani sami mogu donositi otpad i predavati ga u 12 grupa neopasnih i 18 grupa problematičnih otpada. Provode se i posebne akcije, kao Zelena čistka, skupljanje glomaznog otpada te skupljanje odbačenih božićnih drvaca – rekla je o zbrinjavanju otpada pročelnica Upravnog odjela za gospodarenje prostorom Vesna Klement na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Slatine.
Govoreći o gospodarenju posebnim vrstama otpada, vijećnica Zorica Vujanović dala je prednost projektu prikupljanja otpada “od vrata do vrata” za obiteljska kućanstva, jer je to, kako je rekla, najefikasniji sustav s visokim stupnjem uključenosti građana. Međutim, jednomjesečno izdvojeno prikupljanje papira, ambalažne plastike, metalne ambalaže i višeslojne tetrapak ambalaže, uvjetuje i neka kućna skladišta pojedinih vrsta otpada pa je postavila pitanje mogućnosti i kapaciteta učestalijeg odvoženja takvog otpada.
Prema odgovoru pročelnice Klement, namjera češćeg prikupljanja sortiranog otpada trenutačno je teško ostvariva zbog problema u organizaciji predaje prikupljenog otpada na državnoj razini.
– Fond za zaštitu okoliša sada sufinancira samo preuzimanje plastičnih boca, ali provodi natječaj za sufinanciranje tvrtki koje preuzimaju sortirani otpad od komunalnih tvrtki i očekujemo da će to značajnije ubrzati predaju takvog otpada. S druge strane, Fond nam nije prihvatio projekt izgradnje sortirnice, kompostane i reciklažnog dvorišta za građevinski otpad pa sve to stoji dok se ne odluči hoće li biti osnivana velika regionalna centralna odlagališta, ili će se problem rješavati na neki drugi, prema našem mišljenju mnogo učinkovitiji način. Za sada nema problema jedino s prikupljanjem papira – pojasnila je pročelnica Klement.
Među prvima
Govoreći o inspekcijskim zahtjevima za odvajanje biorazgradivog otpada, predsjednik Gradskog vijeća Robertino Repić zamijetio je da jedinice lokalne samouprave i s desetak puta većim proračunima tek sada kreću u razvrstavanje plastičnog i papirnatog otpada, što se u Slatini radi od 2010. godine.
Na gradskom odlagalištu kod Radosavaca lani je prikupljeno prosječno 234 kilograma otpada po stanovniku. Hrvatski je prosjek 382, a europski 481 kilograma otpada po stanovniku. (glas-slavonije.hr)
