Virovitičko-podravska županija (Uvijek otvorenih vrata)Virovitičko-podravska županija

05. rujna 2015.

Crkva sv. Josipa u Slatini uskoro će dobiti novi krov – vrijednost radova je 390.000 kuna

Radovi stoje 390.000 kuna i financiraju se isključivo darovima

Nakon više od sto godina gradnje i gotovo 60 godina od zamjene krovišta, župna crkva sv. Josipa u Slatini uskoro će dobiti novi krov. Slatinska je crkva zaštićeni spomenik kulture, simbol grada i okolice, mjesto okupljanja i molitve.

Crkva je sagrađena u novogotičkom slogu, s dvije lađe i jednom kriptom, duga je 38 i široka 17 metara, monumentalna je i skladno oblikovana građevina s 52 metra visokim zvonikom.

Nakon stote obljetnice posvećenja (novosagrađenu crkvu posvetio je zagrebački nadbiskup, dr. Antun Bauer, 6. srpnja 1913.), približava se i stota obljetnica ponovne uspostave Župe sv. Josipa. Slatina je, naime, nakon nekoliko stoljeća tek 15. listopada 1919. ponovno dobila svoju župu, posvećenu zaštitniku grada sv. Josipu.

Da nije bilo vjere naših otaca, naših predaka u Slatini prije ove crkve, i vjere utemeljene na stijeni Kristu Kralju, ne bi bilo ni ove župe, ni ove crkve”, rekao je tadašnji župnik – msgr. Vladimir Škrinjarić, prilikom svečanog obilježavanja 90. obljetnice osnivanja župe.

Budući da vrijeme i meteorološke prilike čine svoje, župno ekonomsko vijeće je krajem prošle godine utvrdilo da je nužno početi obnavljanje i popravak dotrajalih dijelova crkve. Trenutačno je najpotrebnije obnoviti krovište kako bi se zaštitio vrijedan neogotički strop i spriječilo prodiranje vode u crkvu. Planirani radovi stoje 390.000 kuna i obuhvaćaju cjelokupnu promjenu krovne građe i letava, stavljanje zaštitne folije, zamjenu crijepa i kompletne limarije. Projekt se financira isključivo darovima vjernika, obrtnika i institucija.

Želja nam je zaštititi ovo vrijedno zdanje i sačuvati ga za buduće naraštaje, našu djecu i unuke. Organizirali smo donatorsku večeru kako bi se prikupila potrebna sredstva za izvođenje radova – kaže župnik, vlč. Dragan Hrgić.

Krovište crkve popravljeno je 1958. godine, kada je uz velike napore i tešku novčanu situaciju crkva pokrivena s četiri različite vrste crijepa. Sada je crijep dotrajao, letve su pčele trunuti pa za većih padalina crkva prokišnjava. Na inicijativu župnika Hrgića, početkom proljeća ove godine počelo je prikupljanje sredstava za obnovu krovišta darovima vjernika, obrtnika, tvrtki i institucija i do sada je prilog za tu namjenu dalo oko 250 obitelji, pojedinaca i ustanova. Prema najavama, u realizaciju ovog opsežnog projekta uključit će se i Grad Slatina i Virovitičko-podravska županija.

Gradnja crkve stajala je 78.061 krunu

Temeljni kamen za gradnju crkve svečano je položen 15. listopada 1911. Za izvođača svih građevinskih radova izabran je graditelj Ante Slaviček iz Osijeka, a za staklarske radove Ivan Marinković, staklarski obrtnik iz Zagreba. Ukupni trošak gradnje crkve i najpotrebnijeg unutarnjeg uređenja iznosio je 78.061 krunu i 89 filira. U tom iznosu je i 4917 kruna i 90 filira koje su prikupili kraljevski šumarski povjerenik Rudolf Kolibaš i veleposjednik Baltazar Lešćan, obojica iz Slatine. Prema odluci Odjela za unutarnje poslove Kraljevske zemaljske vlade iz 1912. godine, oni su ovlašteni za skupljanje milodara za unutarnje uređenje crkve i za crkvene potrepštine.

Ugledni donatori

Među darovateljima za unutarnje uređenje crkve sv. Josipa u Slatini bili su kralj Franjo Josip I. s 300 kruna, đakovački biskup, dr. Ivan Krapac, sa sto kruna, nadbiskup u Zagrebu, dr. Ante Bauer, kanonik u Zagrebu Hugo Matković, biskup u Zagrebu Blaž Švinderman i grofica Stefanija Mailath iz Donjeg Miholjca sa po 50 kruna. Različite iznose darivali su brojni crkveni velikodostojnici, državni namještenici, obitelji iz inozemstva i vjernici od Osijeka i Vinkovaca do Virovitice. Najveće iznose darovali su Kata Blažetić i Karolina Keczely iz Slatine, po 800 kruna, te Marija i Ljudevit Konstantinović iz Slatine 500 kruna, a najmanje donacije iznosile su jednu krunu. Za prikupljanje dragocjenih darova za crkvu (misna odijela, oltarnici, zlatni kaleži, ciboriumi, lusteri, svijećnjaci, raspela) osobito su bile zaslužne Marija pl. Adamović, rođena grofica Janković, grofica Leona Zichy i barunica Dragica Ožegović.  (www.glas-slavonije.hr)

Share Button