Virovitičko-podravska županija (Uvijek otvorenih vrata)Virovitičko-podravska županija

Besplatna pravna pomoć

Zahtjevi za odobravanje sekundarne pravne pomoći predaju se neposredno u Virovitičko-podravskoj županiji u Virovitici, Trg Ljudevita Patačića 1, u Slatini, Trg svetog Josipa 10 i Orahovici, Franje Gavrančića 6, ili se šalju preporučeno poštom.

Informacije o besplatnoj pravnoj pomoći se mogu dobiti svaki radni dan u Virovitici na broju telefona 743-100, svaki četvrtak u Slatini na broju telefona 401-991 te ponedjeljkom, utorkom, srijedom i petkom u Orahovici na broju telefona 401-536.

Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći (NN 143/13, 98/19) uređena je svrha, korisnici i vrste pravne pomoći, pružatelji pravne pomoći, uvjeti, postupak za ostvarivanje pravne pomoći, prekogranično ostvarivanje pravne pomoći, financiranje i nadzor.

Korisnici pravne pomoći su:
    • hrvatski državljani
    • dijete koje nema hrvatsko državljanstvo i zatečeno je u Republici Hrvatskoj bez pratnje odrasle osobe odgovorne prema zakonu
    • stranci na privremenom boravku pod uvjetom uzajamnosti i stranci na stalnom boravku
    • stranci pod privremenom zaštitom
    • stranci koji nezakonito borave i stranci na kratkotrajnom boravku u postupcima donošenja rješenja o protjerivanju ili rješenja o povratku
    • tražitelji azila, azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom te članovi njihovih obitelji koji zakonito borave u Republici Hrvatskoj, u postupcima u kojima im pravna pomoć nije osigurana posebnim zakonom.
Vrste pravne pomoći su primarna pravna pomoć i sekundarna pravna pomoć. Primarnu pravnu pomoć pružaju upravna tijela županije, ovlaštene udruge i pravne klinike. Postupak za ostvarivanje primarne pravne pomoći pokreće se izravnim obraćanjem pružatelju primarne pravne pomoći. Upravna tijela županije su ovlaštena u pružanju primarne pravne pomoći davati opće pravne informacije, pravne savjete i sastavljati podneske.

Primarna pravna pomoć se može pružiti ako podnositelj zahtjeva sam ne raspolaže dovoljnim znanjem i sposobnošću da svoje pravo ostvari, ako mu pravna pomoć nije osigurana na temelju posebnih propisa, ako zahtjev nije očito neosnovan i ako su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi plaćanje potrebne stručne pravne pomoći moglo ugroziti uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva,

Sekundarnu pravnu pomoć u obliku davanja pravnog savjeta, sastavljanja podneska, zastupanja u sudskim postupcima i pravnu pomoć u mirnom rješenju spora pružaju odvjetnici, a sekundarna pravna pomoć obuhvaća i oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka i oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi.

Postupak za odobravanje sekundarne pravne pomoći pokreće se podnošenjem zahtjeva nadležnom upravnom tijelu županije. Nadležno upravno tijelo je upravno tijelo na području čije teritorijalne nadležnosti podnositelj zahtjeva ima prebivalište ili boravište. Kada se radi o hrvatskim državljanima koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj i strancima, nadležno upravo tijelo je upravno tijelo na području čije teritorijalne nadležnosti je sjedište suda pred kojim podnositelj zahtjeva pokreće postupak.

Zahtjev se podnosi na propisanom obrascu, čiji je sastavni dio izričita pisana suglasnost podnositelja zahtjeva i članova kućanstva o dopuštanju uvida u sve podatke o ukupnim prihodima i imovini, koju podnositelj prilaže za sebe i svakog člana kućanstva.

Na zahtjev i rješenje se ne plaćaju upravne pristojbe.

Sekundarna pravna pomoć može se odobriti:
  1. ako se radi o složenijem postupku,
  2. ako podnositelj nema sposobnosti da se može sam zastupati,
  3. ako su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi plaćanje potrebne stručne pravne pomoći moglo ugroziti uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva,
  4. ako se ne radi o obijesnom parničenju,
  5. ako u posljednjih šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva nije odbijen zahtjev podnositelja zbog namjernog davanja netočnih podataka i
  6. ako podnositelju zahtjeva pravna pomoć nije osigurana na temelju posebnih propisa.
S obzirom na vrstu sudskog postupka, sekundarna pravna pomoć se može odobriti u sljedećim postupcima:
  1. u svezi sa stvarnim pravima, osim zemljišnoknjižnih postupaka,
  2. iz radnih odnosa,
  3. iz obiteljskih odnosa, osim u postupcima sporazumnog razvoda braka u kojima bračni drugovi nemaju maloljetnu zajedničku ili posvojenu djecu ili djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti,
  4. ovršnim postupcima i postupcima osiguranja kada je riječ o prisilnom ostvarenju ili osiguranju tražbine koja proizlazi iz postupaka za koji se prema odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći može odobriti pravna pomoć,
  5. mirnog rješenja spora i
  6. iznimno, u svim ostalim upravnim i građanskim sudskim postupcima kada takva potreba proizlazi iz konkretnih životnih okolnosti podnositelja zahtjeva i članova kućanstva, a u skladu s temeljnom svrhom Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći.
Sekundarna pravna pomoć odobrit će se:
  1. ako ukupni prihodi podnositelja i članova kućanstva mjesečno ne prelaze po članu kućanstva iznos proračunske osnovice (3.326,00 kn) i
  2. ako ukupna vrijednost imovine u vlasništvu podnositelja zahtjeva i članova kućanstva ne prelazi iznos od 60 proračunskih osnovica (199.560,00 kn), te iznimno, ako nisu ispunjeni dohodovni i imovinski uvjeti, u zakonom predviđenim slučajevima.

    Bez utvrđivanja imovnog stanja, sekundarna pravna pomoć se odobrava ako je podnositelj zahtjeva dijete u postupku radi ostvarivanja prava na uzdržavanje, žrtva kaznenog djela nasilja u postupku radi naknade štete koja joj je počinjenjem kaznenog djela prouzročena te ako je podnositelj zahtjeva korisnik zajamčene minimalne naknade ili novčane naknade za nezaposlene hrvatske branitelje.

    O zahtjevu nadležno upravno tijelo županije odlučuje rješenjem, protiv kojeg nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu, o kojoj odlučuje Ministarstvo pravosuđa i uprave.

    Troškovi sekundarne pravne pomoći se isplaćuju pružateljima pravne pomoći iz državnog proračuna.

    Ako su iz državnog proračuna isplaćena sredstva za troškove pravne pomoći za koju nisu bile ispunjene pretpostavke propisane Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći ili je njihovo postojanje naknadno prestalo, korisnik je dužan vratiti u državni proračun iznos troškova i zatezne kamate.

    Detaljnije informacije su dostupne na web stranici Ministarstva pravosuđa i uprave https://pravosudje.gov.hr/besplatna-pravna-pomoc/6184 .
Skip to content