Virovitičko-podravska županija (Uvijek otvorenih vrata)Virovitičko-podravska županija

01. rujna 2019.

Ministar Marko Pavić za Glas Slavonije: Kroz projekt Slavonija do sada smo ugovorili već 10,7 milijardi kuna

U financijskoj perspektivi ciljevi su gospodarski rast, socijalna uključenost i demografska revitalizacija zemlje.

Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Marko Pavić, nakon rekonstrukcije Vlade i odlaska s čelnog mjesta u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, prije nešto više od mjesec dana preuzeo je novu ministarsku dužnost od bivše ministrice Gabrijele Žalac.

S ministrom Pavićem razgovarali smo o provedbi Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, korištenju fondova EU-a, programiranju financijske perspektive 2021. – 2027., izradi Nacionalne razvojne strategije i drugim temama.

Na novoj ste dužnosti nešto više od mjesec dana. Jeste li pohvatali sve konce u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a?

– Kao ministru regionalnoga razvoja i fondova EU-a jedan mi je od glavnih ciljeva ravnomjeran razvoj svih naših krajeva u Hrvatskoj, a to je i temelj politike vlade Andreja Plenkovića. Zakonom o financiranju lokalne i područne samouprave otvorile su se nove mogućnosti županijama, gradovima i općinama da aktivno sudjeluju u realizaciji projekata i tako razvijaju svoje sredine u skladu s potrebama. Uvjerio sam se u to i prošlog tjedna kada sam posjetio Šibensko-kninsku županiju, što je bio moj prvi službeni posjet nekoj županiji, gdje sam se na terenu, među našim sugrađanima, obilazeći EU projekte u gradu Šibeniku i Šibensko-kninskoj županiji, još jednom uvjerio kako EU fondovi mijenjaju Hrvatsku. Uz EU sredstva Vlada ulaže i znatna nacionalna sredstva za poticaj ravnomjernog razvoja svih naših krajeva, posebno potpomognutih područja, brdsko-planinskih područja i otoka. Intenzivno radimo i na pripremama za novu sedmogodišnju financijsku perspektivu, 2021. – 2027., u kojoj želimo napraviti iskorak, posebno u poticanju poduzetništva, istraživanja i razvoja inovativnih projekata, kojima će EU fondovi dati dodanu vrijednost i pridonijeti jačoj gospodarskoj aktivnosti, otvaranju novih radnih mjesta i povećanju plaća. Jedan od ciljeva će mi biti i povećanje ugovorenosti EU fondova na 85 posto do kraja godine, povećanje postotka isplate sredstava, realiziranje planiranih N+3 ciljeva i dovršetak Nacionalne razvojne strategije 2030. te ću u suradnji s jedinicama lokalne samouprave raditi na novim projektima koji pridonose razvoju našega društva.

Jeste li zadovoljni radom bivše ministrice Gabrijele Žalac?

– Ova je vlada napravila ogroman napredak u korištenju EU fondova, ministrica Žalac tu je dala znatan doprinos. Napomenuo bih da je upravo u mandatu ove vlade ugovorenost EU fondova povećana s devet na 73 posto. Kako bismo postigli ravnomjerni razvoj Hrvatske, uz korištenje EU fondova, ulažu se i velika nacionalna sredstva u razvoj naših potpomognutih područja, brdsko-planinskih područja, ali i naših otoka. Upravo je ova vlada donijela Zakon o brdsko-planinskim područjima, Zakon o potpomognutim područjima i Zakon o otocima, kojima smo osigurali dodatna sredstva za razvoj tih krajeva. Tako smo, na primjer, Zakonom o potpomognutim područjima, koji se odnosi na 304 jedinice lokalne samouprave i nešto više od 1,1 milijun stanovnika, planirali gotovo 300 milijuna kuna. Zakonom za brdsko-planinska područja, koji se odnosi na 85 jedinica lokalne samouprave, planirano je 117 milijuna kuna, a za otoke, kroz sve resore, u mandatu ove vlade izdvojeno je oko pet milijardi kuna. Donijeli smo i novi indeks razvijenosti i napravili novu statističku klasifikaciju prostornih jedinica, kojom rješavamo pitanja nejednake razvijenosti i omogućujemo manje razvijenim krajevima u Hrvatskoj, pa i slavonskim županijama, lakše privlačenje investitora u taj dio Hrvatske kroz povoljnije poreze, fiskalna rasterećenja građana i gospodarstva. Uza sve to uložili smo 6,5 milijardi kuna u zapošljavanje, od čega je većina EU sredstava, što je dovelo do podizanja stope zaposlenosti na 66 posto, te ćemo do kraja mandata zasigurno ispuniti zacrtanih 68 posto iz programa Vlade. Istaknuo bih i 1,7 milijardi kuna koje smo uložili u zdravstvo, čime smo osigurali kvalitetniju zdravstvenu skrb našim građanima… Uz to, Pelješki most ostaje nam kao trajni spomenik ovoj financijskoj perspektivi.

Kada je pokrenut Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, plan je bio da se u pet županija osigura 2,5 milijardi eura za različite projekte. Koji su dosadašnji rezultati tog Vladina projekta?

– Idućeg tjedna, u utorak, u Orahovici, u Virovitičko-podravskoj županiji, održavamo deveti Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem, kojim smo razvoju pet slavonskih županija namijenili 18,75 milijardi kuna, od čega je ugovoreno 10,7 milijardi kuna. I predsjednik Vlade u više je navrata rekao kako smo kao Vlada prepoznali da je trenutak pružiti ruku Slavoniji, s obzirom na niz okolnosti koje su se dogodile u tom dijelu Hrvatske zbog ratnih stradanja, depopulacije i drukčijih okolnosti od onih u ostalim dijelovima Hrvatske. Projekt je bio nužan za razvoj Slavonije, on služi kao platforma za koordinaciju aktivnosti i praćenje njihove provedbe, a s obzirom na to da na sjednici Savjeta sudjeluju župani, čelnici razvojnih agencija, predstavnici akademske zajednice, saborski zastupnici, kao i svi ministri čiji su projekti u provedbi u pet slavonskih županija, to omogućuje kontinuitet i fokus na provedbu. Podsjetio bih da je u manje od tri godine kroz ovaj projekt izdvojeno 10,7 milijardi kuna, a Slavonija će i dalje biti Vladin prioritet. Upravo kroz ovaj projekt Vlada je napravila okvir djelovanja Vlade, ministarstava, županija, gradova i općina u suradnji s gospodarstvom i akademskom zajednicom kako bismo realizacijom europskih i nacionalnih sredstava pomogli ravnomjernom razvoju svih pet slavonskih županija. Otkada je pokrenut projekt Slavonija, Baranja i Srijem, održano je osam sjednica Savjeta. Vladin prioritet i u novoj financijskoj perspektivi EU-a, u razdoblju 2021. – 2027., o kojoj trenutno pregovaramo, bit će ravnomjeran razvoj Hrvatske, jer smatramo da nam trebaju puna dva ciklusa od sedam godina kako bismo podigli razvoj na razinu koju želimo postići. Ono što je važno naglasiti jest da EU sredstvima razvijamo naše lokalne sredine i potičemo taj razvoj. Pa tako EU sredstvima obnavljamo komunalnu i prometnu infrastrukturu, na primjer, modernizirali smo tramvajsku infrastrukturu u Osijeku, izgradili i opremili zgradu u sveučilišnom kampusu, obnovljamo kulturnu baštinu poput osječke Tvrđe, Muzeja vučedolske kulture ili Kuće tambure u Slavonskom Brodu, gradimo i opremamo bolnice i studentske domove. EU sredstvima pružamo podršku našem gospodarstvu, posebno malim i srednjim poduzetnicima, gradimo i opremamo poduzetničke inkubatore, poput triju inkubatora u Virovitičko-podravskoj županiji, razvijamo turističku ponudu kontinentalnog turizma, poboljšavamo energetsku učinkovitost. EU sredstvima također zapošljavamo teško zapošljive skupine, poput žena u ruralnim krajevima kroz program Zaželi, pomažemo našim poljoprivrednicima. Svi ti projekti postupno mijenjaju naše županije, utječu na njihov razvoj i otvaranje novih radnih mjesta. Treba naglasiti i da je to proces, a to smo vidjeli i u drugim zemljama, posebno onima koje su u EU-u ušle deset godina prije nas i s kojima se često uspoređujemo. I njima su bila potrebna dva financijska ciklusa korištenja EU sredstava od sedam godina kako bi se vidjeli učinci postignuti korištenjem EU fondova. U ovom projektu prati nas i Svjetska banka, kako bismo postigli što bolje rezultate. Uz EU sredstva Vlada je osigurala i nacionalna sredstva za manje infrastrukturne projekte. Sva sredstva namijenjena su rastu gospodarstva i tehnološkom razvoju ovog područja kako bi se otvarala nova radna mjesta i zadržalo naše mlade ljude na ovim područjima.

Što će biti sljedeći prioriteti u ovom projektu?

– Kroz ovaj projekt napravit ćemo dodatni iskorak u poticanju poduzetništva, razvoju tehnologija, inovacija i kreativne industrije, što će pridonijeti gospodarskom razvoju, otvaranju novih radnih mjesta i kreiranju novih mogućnosti na području Slavonije, Baranje i Srijema. Posebno želimo motivirati mlade inovativne ljude da se okušaju u poduzetništvu i inovacijama, jer nam je cilj stvarati nove tvrtke, poput Rimac Automobila, koje će proizvoditi novu vrijednost i otvarati nova radna mjesta kako u IT sektoru i kreativnoj industriji tako i u tradicionalnim sektorima poput poljoprivrede, proizvodnje i prerade hrane i proizvodnje drveta, tako što će poslu pristupati na inovativan način i u skladu s modernim tehnologijama. Zatim kroz Razvojni sporazum Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU i Ministarstva poljoprivrede te pet slavonskih županija dodatno ćemo razvijati sektore prehrane i bioekonomije, obrazovanje i regionalnu infrastrukturu te turizam i kreativno društvo i podržati stvaranje regionalnih razvojnih središta. Uz to, pristupit ćemo izradi pilot teritorijalne strategije za Slavoniju, Baranju i Srijem, koja ima za cilj teritorijalni razvoj kroz učinkovito korištenje EU fondova u novoj financijskoj perspektivi EU-a, 2021. – 2027., koja bi trebala poslužiti kao model za ostala područja.

Pred vama je mnogo posla s obzirom na programiranje financijske perspektive 2021. – 2027. Koji će tu biti hrvatski prioriteti?

– U pravu ste, pred nama je rad na novoj financijskoj perspektivi, 2021. – 2027., gdje ćemo osigurati sredstva za provođenje kohezijske politike. Prijedlog zakonodavnog okvira još uvijek je u postupku usklađivanja i pregovaranja, ali to je proces koji traje i koji će najvjerojatnije zahvatiti i naše predsjedanje Vijećem EU-a u prvoj polovini iduće godine. Što se tiče hrvatskih prioriteta, poseban fokus svakako ćemo staviti na malo i srednje poduzetništvo, inovativno poduzetništvo, istraživanje, e-usluge, energetsku učinkovitost, poboljšanje kvalitete socijalnih i javnih usluga, obrazovanje, zdravstvo. U novoj financijskoj perspektivi želimo nastaviti politiku koja ima za cilj gospodarski rast i razvoj, socijalnu uključenost i demografsku revitalizaciju zemlje. Upravo je Hrvatska u Strateški program Europske unije 2019. – 2024. uvrstila pitanje demografske revitalizacije na razini cijeloga kontinenta. Na razini EU-a, pet glavnih ciljeva u novoj financijskoj perspektivi bit će pametnija Europa s fokusom na inovativna i pametna rješenja; zatim zelenija Europa s fokusom na smanjenje emisije ugljika i čistu energiju, kružno gospodarstvo i prilagodbe klimatskim promjenama; povezanija Europa; Europa s istaknutijom socijalnom komponentom kroz provedbu europskog stupa socijalnih prava i Europa bliža građanima, koja će poticati održivi razvoj. Započeli smo već pripreme za proces programiranja i planiranja aktivnosti, ali o tome će biti više govora kada se uskladi prijedlog zakonodavnog okvira. Postoji cijela lepeza područja na koja želimo usmjeriti EU sredstva. Nacionalna razvojna strategija do 2030. bit će temelj programiranja nove financijske perspektive s vizijom razvoja i prioritetima za ulaganje u desetogodišnjem razdoblju.

Izrađena je nova statistička klasifikacija prostornih jedinica, kojom je ispravljena nepravda prema Slavoniji i Baranji. Kako vi gledate na to?

– Nova statistička podjela na četiri statističke jedinice (Sjevernu, Panonsku, Jadransku Hrvatsku i Grad Zagreb) omogućit će veće iznose potpore gospodarstvu u tim dijelovima Hrvatske, odnosno onima koji žele ulagati i otvarati nova radna mjesta. Smisao nove podjele jest osigurati povoljnije i pravednije uvjete za korištenje sredstava kohezijske politike u našoj zemlji i formirati što je moguće homogenije regije glede stupnja razvijenosti i drugih važnih obilježja. Također, željeli smo ukloniti nedostatke i, možemo reći, nepravdu koja je bila nanesena, prije svega slabije razvijenim županijama, među njima i slavonskim županijama, koje su ostvarivale pravo na znatno nižu stopu regionalnih potpora u odnosu prema svom stvarnom bruto domaćem proizvodu po stanovniku. Ovom statističkom podjelom ta će područja dobiti bolje uvjete za korištenje EU sredstava i veće regionalne potpore.

Koliko ćemo imati manje novca na raspolaganju s obzirom na izlazak Velike Britanije iz EU-a? Hoće li se mijenjati omjeri sufinanciranja iz EU fondova?

– Već sam spomenuo kako je pred nama još uvijek rad na novoj financijskoj perspektivi, 2021. – 2027. Zbog Brexita na razini EU alokacija je smanjena za deset posto, a u slučaju Hrvatske za šest posto u odnosu prema trenutnoj financijskoj perspektivi. Što se tiče omjera sufinanciranja iz EU fondova, postoje određeni prijedlozi o kojima se još uvijek raspravlja, a konačni izgled zakonodavnog okvira nove financijske perspektive ovisi o postignutom dogovoru između Vijeća EU-a, Komisije i Europskog parlamenta.

Hoćete li pokušati pojednostaviti procedure prijave projekata?

– Pojednostavljenje procedura prijave projekata pitanje je koje nam je jako važno. Svakako moram istaknuti da je, kada govorimo o pojednostavljenju procedure, do sada već jako puno napravljeno što se tiče administrativnog rasterećenja, ali i cijelog postupka dodjele nepovratnih sredstava. Pojednostavljenje najviše osjećaju prijavitelji projekata za dodjelu nepovratnih sredstava, ali i provoditelji tih postupaka. Cilj pojednostavljenja procedure je i ubrzati postupke dodjele sredstava. Na tome ću inzistirati kako bismo osigurali optimalnu apsorpciju EU sredstava.

U kojoj je fazi izrada Nacionalne razvojne strategije Hrvatska 2030., koju priprema vaše ministarstvo?

– Već sam spomenuo kako će Nacionalna razvojna strategija do 2030. biti temelj za programiranje nove financijske perspektive, a zasnivat će se na viziji razvoja i prioritetima za ulaganje do 2030. Izrada Nacionalne razvojne strategije do 2030. strateški je dokument koji koordinira predsjednik Vlade. Proces izrade Strategije podijeljen je u četiri faze, koje se sastoje od izrade strateškog okvira te provedbe i praćenja, a u tijeku je provedba treće faze. Jedan od mojih ciljeva upravo je dovršetak izrade NRS-a do kraja prvog kvartala iduće godine.

Razgovarao: Igor Mikulić
Glas Slavonije, 31. kolovoza 2019., Fotografija/Ilustracija: Kristijan Toplak

Share Button