Virovitičko-podravska županija (Uvijek otvorenih vrata)Virovitičko-podravska županija

10. lipnja 2018.

Tomislav Tolušić: Nikad više poticaja, a nikad manje proizvodnje – to je model koji Hrvatska mora što prije mijenjati

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, od nedavno i potpredsjednik Vlade RH, svoj bogati politički put započeo je upravo u Virovitici i Virovitičko-podravskoj županiji. U Zagreb je otišao s dužnosti virovitičko-podravskog župana koju je obnašao od 2008. do 2016. godine, kada postaje ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Za vrijeme njegovog mandata osnovana je Agencija za regionalni razvoj VIDRA koju je Ministarstvo gospodarstva proglasilo najboljom razvojnom agencijom u Hrvatskoj. Izgrađeno je 40 novih školskih objekata, uključujući i visokoškolske ustanove, novi objekti u zdravstvu, trenutno najveći sustav navodnjavanja u Republici Hrvatskoj Kapinci – Vaška, odobreno je više od 100 EU projekata u javnom i privatnom sektoru, svi uz kompletnu tehničku pomoć županijske Razvojne agencije VIDRA, izgrađen je Poduzetnički inkubator, rekonstruirana je i obnovljena Kurija Janković, kao i mnoštvo drugih projekata za koje su sredstva povučena iz fondova Europske unije. Nakon Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU preuzima Ministarstvo poljoprivrede, a od svibnja ove godine je i potpredsjednik Vlade RH, zadužen za gospodarstvo.

Gospodarstvo je u ovom trenutku poprilično „vruć krumpir“. Što će biti Vaša zadaća kao potpredsjednika Vlade?

– Prije svega napomenuo bih da sam ministar poljoprivrede i da mi je primarni cilj vratiti povjerenje i optimizam u sektor poljoprivrede, a nova dužnost potpredsjednika Vlade za koordinaciju za gospodarske aktivnosti podrazumijeva koordinaciju ministarstva koja su usko povezana s gospodarstvom. Ne smijemo pritom zaboraviti da su tu i ministar gospodarstva, ministar financija i ministrica regionalnog razvoja, svatko od njih vodi svoj resor, a ja koordiniram i pomažem premijeru Plenkoviću u svemu tome. Ponavljam, moja primarna zadaća je Ministarstvo poljoprivrede, 165.000 OPG-ova i njihova, nadam se, sretnija i bolja budućnost.

Suočeni smo sa sve većim brojem ljudi koji se odlučuju za odlazak i rad u nekim drugim zemljama. Kakav je Vaš stav o tome i kakve mjere Vlada planira poduzeti po tom pitanju?

– Stalno govorimo o demografiji, o odlasku mladih. Nažalost to je problem ne samo u našoj županiji i Slavoniji, nego i puno dalje i šire. Niz čimbenika odigralo je u tome svoju ulogu – ušli smo u Europsku uniju, otvorile su se mogućnosti odlaska i rada u Englesku i Irsku, a zasigurno su u svemu tome presudile i veće plaće. I naši pojedini poslodavci, koliko god im bilo teško, bili su nekorektni posljednjih godina. Sada, kada ljudi odlaze, povećavaju plaće. Dok su bile 2800 ili 2600 kuna, nije ih bilo briga, a sada kada nemaju radnika, e sada je odjednom nastao veliki problem. Ljudi će ovdje ostajati kada plaće budu veće. Tu neke iskorake mora napraviti i država. Sve što radimo u smislu infrastrukture je nešto što povećava kvalitetu života, ali ljudi moraju imati posao i biti korektno plaćeni, a pritom ne mislim da je 2900 kuna korektna plaća. Država mora napraviti određene promjene kroz poreznu reformu, dio je već napravljen, ali uvijek se može i puno više. Osim toga, i poslodavci moraju biti korektniji prema radnicima pa im dobro plaćen radnik neće otići.

BDP je porastao 2,5 posto u posljednjem tromjesečju. Znači li to da se hrvatsko gospodarstvo oporavlja?

– Gospodarstvo se oporavlja, a tomu u prilog idu i dobri statistički podaci. Realno to uvijek ima i neku drugu sliku. Unatoč pozitivnim ekonomskim pokazateljima već duže vrijeme imamo povijesno nizak broj nezaposlenih i povećanu zaposlenost, treba nam veći gospodarski rast od 2,5 posto. Ne možemo očekivati da ćemo, ako stagniramo šest ili sedam godina, sve popraviti u godini ili dvije. Slično je i u poljoprivredi. Bez obzira na sav trud mojih ljudi i mene osobno, uz sav novac iz europskih fondova pokazatelji su i dalje loši. Naravno da su loši jer 20 godina u poljoprivredi ne radimo kako treba. Sve te godine dajemo novce, ali ne slušamo što poljoprivredniku treba. No, mislim da smo u godini i pol dana i u tom segmentu napravili puno pozitivnih pomaka.

Je li Zakon o poljoprivrednom zemljištu jedan od koraka koji bi trebao poboljšati stanje u poljoprivredi?

– Osobno smatram da će Zakon o poljoprivrednom zemljištu na transparentniji i kvalitetniji način omogućiti raspodjelu poljoprivrednog zemljišta. U fokusu su stočari, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i mladi poljoprivrednici. Prijašnjim zakonom zemlju su dobivali samo veliki, promijenili smo to, vratili smo raspolaganje zemljištem općinama i gradovima. Smatram da ljudi, primjerice u Virovitici, znaju tko je ovdje poljoprivrednik, a da se to iz Zagreba ne vidi. Vratili smo domicilnost. Primarno se moraju namiriti poljoprivrednici s područja gradova i općina, a tek onda ako ostane, može doći netko sa strane i konkurirati za tu zemlju. Prve natječaje za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem očekujem već u rujnu. Raspolaganje kontrolira i Ministarstvo poljoprivrede i DORH, tako da ne očekujemo nikakve probleme, a oštro ćemo kazniti sve koji pokušaju manipulirati na bilo koji način.

Postoji li model po kojem će više slavonskih, domaćih proizvoda završiti na stolovima tijekom turističke sezone na Jadranu?

– Moramo prestati s pričama da proizvodimo velike količine hrane. Nažalost proizvodimo malo, ali proizvodimo kvalitetno. Samodostatni smo u žitaricama i mandarinama. Suočeni smo s činjenicom da imamo mnoštvo poticaja, ali jako malu proizvodnju. To je nešto što moramo mijenjati. Razgovaramo s hotelima i tražit ćemo od njih veće uključivanje domaćih proizvođača u njihovu ponudu. Imamo problem s udruživanjem, rascjepkanim proizvođačima i malim proizvođačima, a teško je napraviti bilo kakav pomak bez kvalitetnog udruživanja.

Je li suradnja s Podravkom dobar primjer plasmana proizvoda, veliki broj povrtlara tu će naći svoje mjesto?

– Dolaskom nove uprave s Podravkom smo ostvarili odličnu suradnju, i ja kao ministar poljoprivrede i Igor Andrović kao župan i Ivica Kirin kao gradonačelnik. Odradili smo 10-ak sastanaka i osim proizvodnje naših poljoprivrednika za Podravku, dogovorili smo i očekujem da se Podravka toga drži i početak gradnje sušare za voće i povrće. Čak 90-95 posto sušenog povrća u Vegeti, koja je jedan od najjačih hrvatskih proizvoda, nije iz Hrvatske i to u Podravki žele promijeniti. To je investicija od oko 10 milijuna eura. Ne radi se o velikom broju zaposlenih, ali je ogromna priča za poljoprivredu jer se otvara prostor za povrtlarstvo.

Zašto Virovitica i Virovitičko-podravska županija?

– Zato što se trudimo privući sve što možemo, a velika prednost su i sustavi navodnjavanja, Kapinci – Vaška, Novi Gradac – Detkovac koji smo financirali te Đolta. To je nešto što je komparativna prednost ove županije i što će sada donijeti prve prave rezultate. Očekujem da za nekih dvije godine u Virovitici bude sušara i da poljoprivreda na našem području promijeni svoje lice. (www.icv.hr, Virovitički list, bg, Fotografija: Kristijan Toplak)

Share Button